Nedavno je, zbog zahtjeva za pristup informacijama kojeg su predale određen skupine aktivista, na svjetlo javnosti izašlo nešto dokumenata iz američke Savezne agencije za hranu i lijekove (Food and drug administration). Ono što je u njima otkriveno poprilično je zabrinjavajuće. Radi se, naime, o pretkliničkim ispitivanjima čija je dokumentacija predana Agenciji uz zahtjev za odobrenje cjepiva protiv ospica-zaušnjaka-rubeole, popularni MMR. Cjepivo je proizvela tvrtka Merck Sharp & Dohme. Agencija je dala odobrenje na temelju tih ispitivanja. Što je problematično? To što se iz ovih dokumenata vrlo jasno vidi da je gotovo 30 posto djece u svim tim ispitivanjima dobilo upale gornjih dišnih putova, a više od 21 posto djece uslijedile su gastrointestinalne tegobe.

Čim se postavi pitanje sigurnosti MMR cjepiva, neizbježno se s tim povezuje ima Andrewa Wakefielda kojeg godinama mediji rabe da oblate svakoga tko iz bilo kojeg razloga sumnja u bilo koje cjepivo. Zanimljivo je, pak, da je “opovrgnuto” istraživanje Wakefielda i njegovih 12 kolega, koje mediji toliko eksploatiraju, bilo usredotočeno na zdravu, normalnu djecu koja su kratko nakon primanja MMR cjepiva dobila gastrointestinalne tegobe i nazadovala u razvoju, a sumnju da su tegobe posljedica MMR cjepiva iznijeli su sami roditelji. Danas zloglasni znanstveni rad iz 1998. godine zapravo je prikaz kronične upale debelog crijeva koju je imalo 11 od 12 pregledane djece. Ovaj se prikaz slučaja iz 1998. sustavno ignorira u zadnjih dvadesetak godina i stalno se objavljuju “nova” otkrića o povezanosti crijeva s funkcioniranjem mozga.

Kako pokazuju ovi nedavno otkriveni dokumenti, nijedno od pretkliničkih ispitivanja nije bilježilo nuspojave poput pankreatitisa, dijabetesa mellitusa, encefalitisa i encefalopatije, Guillain-Barréova sindroma (GBS). GBS je prvi puta zabilježen 1916. godine i smatralo ga se demijelinizacijskom bolešću sve do 1980-ih kad je prvi put prijavljen akutni aksonalni tip GBS-a. Otad se akutna upalna demijelinizacijska polineuropatija i akutna motorna aksonalna neuropatija smatraju podtipovima GBS-a. Svi ovi dokumenti o pretkliničkim ispitivanjima koji su izašli u javnost potječu iz  1970. godine. Postoji li veza između pojave novih podtipova GBS-a i gotovo istovremenog pojavljivanja Merckovog cjepiva?   

Još je jedan problem s testiranjem sigurnosti cjepiva. To je kratko vrijeme praćenja neželjenih reakcija. Na primjer, već u prvom danu života većina američke djece primi cjepivo protiv hepatitis B. Dva cjepiva koja imaju odobrenje u SAD-u su Recombivax HB (Merck) i Engerix-B (GSK). Oba su dobila odobrenje na temelju bilježenja reakcija do maksimalno 5 dana nakon cijepljenja.


Djeca na kojima se su vodila ova pretklinička ispitivanja praćena su 6 tjedana i bilježile su se samo unaprijed očekivane nuspojave prema ranijim prijavama “s terena”.

Za razliku od vrlo kratkih razdoblja praćenja reakcija nakon cijepljenja, za većinu lijekova se u pretkliničkim ispitivanjima reakcije prate godinama, a  tijekom njihova ispitivanja postoji prava placebo kontrolna  grupa.

Kako izlazi u javnost sve više informacija o navodno “složnoj znanosti”, sve je očitije da priča nije potpuna i da još uvijek ostaju otvorena mnoga pitanja. No u vrijeme snažne cenzure u medijima, moramo se žestoko boriti da se o ovome čuje.

Autor: S.P.V

Izvor: https://www.jeffereyjaxen.com/blog/newly-discovered-documents-raise-questions-about-the-mmr-vaccines-safety