Nerješiva ljetna zadaća

U Italiji postoji pokret Basta compiti! (Dosta zadaća!) koji se zalaže za rasterećenje učenika od zadaća, pogotovo tijekom zimskih i ljetnih praznika. Nedavno je u istoimenoj grupi na Facebooku podijeljena objava na kojoj je fotografiran zadatak koji su dobili devetgodišnjaci i odgovor ujaka koji je svom nećaku pokušao pomoći u rješavanju.

Opširnije“Nerješiva ljetna zadaća”

Današnja su dječja igrališta sigurna, ali dosadna

Kad ste posljednji put vidjeli hrpu djece na javnom dječjem  igralištu? Ja se ne sjećam. A svakodnevno prođem pored jednog. Ponekad zateknem  usamljenu  majku  ili baku s jednim djetetom, ali brzo odustanu. Jesu li zaista za izostanak djece na igralištima kriva računala, tableti i pametni telefoni? Zašto se djeca nerado igraju na današnjim igralištima koja sva sliče jedna drugima i sigurna su do te mjere da su nezanimljiva?

Opširnije“Današnja su dječja igrališta sigurna, ali dosadna”

Roditelji, čuvajte svoju djecu

Priznajem, ja sam protiv cjepiva.

Priznajem to otvoreno, iskreno i sasvim dobronamjerno, iako sam zapravo za slobodu izbora – ne želim nikome zabraniti da cijepi sebe ili svoju djecu. Ne želim nikome nametnuti svoje mišljenje ili svoj izbor. Mogu prenijeti svoje znanje, mogu usmjeriti na informacije, mogu reći svoje mišljenje, ali ne mogu nikoga na nešto prisiliti. I to isto očekujem od drugih. 

Opširnije“Roditelji, čuvajte svoju djecu”

Umjetnički sadržaji u nastavi pozitivno utječu na disciplinu i uspjeh u pisanju

Bavljenje umjetnošću važno je iskustvo svakog ljudskog bića. Već u vrlo ranoj dobi, čim stekne prve motoričke vještine, dijete komunicira kroz umjetnički izraz. Umjetnost nam omogućava drugačije uvide, pobuđuje empatiju i potiče na razmišljanje. Empirijski dokazi podržavaju ove tvrdnje: među odraslima, sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima povezano je s povećanim ponašanjem koje doprinosi zdravijem civilnom društvu, poput građanskog aktivizma, većeoj  društvenoj toleranciji i smanjenoj netrpeljivosti prema drugima i drugačijima. Pa iako se prepoznaje pozitivni utjecaj umjetnosti na ljudsko ponašanje, vrlo je slabo zastupljena u redovnoj nastavi u školama.

Opširnije“Umjetnički sadržaji u nastavi pozitivno utječu na disciplinu i uspjeh u pisanju”

Najbolje škole

Svjedoci smo sve češćeg pojavljivanja depresije,napetosti i anksioznosti u školske djece i adolescenata. Kao odgovorni i zabrinuti roditelji, svjesni okruženja u kojem živimo, nastojimo sudjelovati u životu svoje djece, osluškivati njihova srca, razumjeti što ih tišti i pomoći im ojačati samopouzdanje. Pritom se mnogi od nas zapitaju je li u obiteljskom okruženju sve kako treba: okrivljujemo dobrim dijelom sebe ako smo u procesu razvoda ili smo se razveli, preispitujemo svoje odluke, odnos s (bivšim) partnerom, omjer vremena provedenog na poslu i kod kuće s obitelji. Međutim, dobar dio njihova kratkog života vezan je za ustanove, točnije, škole. Ako djeca ondje provode veći dio dana, a očekuje se i da dio svog “slobodnog vremena” opet posvete školi kroz rješavanje zadaća i pripremu za ispite i brojčano ocjenjivanje, nije li logično da su djeca, bez obzira na obiteljske i druge životne okolnosti, pod stalnim stresom i da se to odražava na njihovo zdravlje te da posižu i za neprimjerenim oblicima “utjehe” – psihoaktivnim sredstvima, nasiljem, raznim ovisnostima?

Opširnije“Najbolje škole”

Individualne informacije s učiteljicama u Švedskoj

Evo kako izgledaju informacije za roditelje s učiteljicama u Švedskoj. Kao prvo, za informacije se treba pripremiti. Prije tjedan dana sin se vratio kući s listićem na kojem su bila pitanja na koja je trebalo odgovoriti, što je spadalo u pripremu za informacije. Pitanja su bila razna. Neka su se odnosila na njega samog – kako mu je u školi, sviđa li mu se, je li mu zabavno, jesu li mu teški predmeti koje učimo, jesu li mu teške zadaće, itd. Zatim su slijedila pitanja vezana za atmosferu u razredu, je li u učionici zbrka, uspijeva li se koncentrirati, pomažu li mu razredni kolege, itd. Nakon toga pitanja o situaciji na školskom dvorištu tijekom odmora – osjeća li se usamljeno, s kim se igra, čega se igra, događaju li mu se nekad ružne situacije, te pitanja vezana za hranu, kvalitetu prehrane, trajanje obroka, atmosferu blagovaonici. Uglavnom, jedan panoramski pregled njegove percepcije života u školi, a ne samo učenja. Zajedno smo čitali pitanja i već zahvaljujući tome dobila sam dosta povratnih informacija o tome kako se u školi živi i kako što funkcionira.

Opširnije“Individualne informacije s učiteljicama u Švedskoj”