Ako temeljito čistite kuću i pritom rabite snažna sredstva za čišćenje, ovo će vas možda natjerati da zastanete i razmislite je li to baš nužno. Naime, nedavno objavljeno istraživanje o štetnosti tih sredstava upozorava na zdravstveni problem koji se javlja kod osoba koje (pre)često rabe agresivna sredstva za čišćenje.

Žene koje rade kao spremačice ili redovno rabe sprejeve i druge proizvode za čišćenje kod kuće u opasnosti su od bržeg slabljenja funkcije pluća tijekom vremena u odnosu na žene koje ne čiste, tvrdnja je nedavno objavljenog istraživanja Američkog torakalnog društva u časopisu American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine.

Istraživanje su proveli norveški znanstvenici sa sveučilišta u Bergenu analizirajući podatke 6.235 ispitanica. Prosječna dob ispitanica u trenutku početka promatranja bila je 34 godine, a pratilo ih se tijekom 20 godina.

Dosad su bili dobro poznati i zabilježeni kratkoročni utjecaji kemikalija za čišćenje na astmu, no nedostaju dugoročna istraživanja kojima bi se utvrdio utjecaj na zdravlje kroz dugotrajnu uporabu sredstava za čišćenje.

“Pribojavali smo se da takve kemikalije koje polako ali sigurno uništavaju dišni sustav dovode u konačnici do slabljenja funkcije pluća”, navodi glavni istraživač dr. Cecile Svanes.

Spirometrijska mjerenja su pokazala da, u usporedbi sa ženama koje ne čiste (redovito):

– forsirani izdisajni volumen u prvoj sekundi, odnosno količina zraka koju osoba može snažno izdahnuti u jednoj sekundi, pada 3.6 mililitara (ml) na godinu brže kod žena koje kod kuće čiste te 3,9 ml/godinu brže kod žena koje rade kao spremačice;

– vitalni kapacitet pluća, odnosno ukupni volumen koji osoba može snažno izdahnuti pada 4,3 ml na godinu brže kod žena koje često čiste kuću te 7,1 ml na godinu brže kod žena koje rade kao spremačice.

Autori istraživanja utvrdili su da je ovako ubrzano propadanje funkcije pluća kod žena, koje redovito upotrebljavaju snažne kemikalije prilikom čišćenja kuće, usporedivo s dugogodišnjim pušenjem.

Isprva bi se ovakvi rezultati mogli smatrati čudnima, no kad se uzme u obzir da osoba udiše male čestice sredstava koja su namijenjena čišćenju podova ili sanitarija, a ne pluća, onda rezultati ne bi trebali nikoga iznenađivati.

Autori smatraju da bi se ova pojava mogla objasniti iritacijom koju većina kemikalija za čišćenje izaziva na mukoznim membranama zračnih putova, što tijekom vremena za posljedicu ima trajne promjene na njima.

Kod muškaraca uključenih u ovo istraživanje nije uočena ova pojava, odnosno nema bitne razlike u brzini slabljenja funkcije pluća među muškarcima koji čiste u odnosu na one koji ne čiste rabeći kemijska sredstva.

Ograničenje ovog istraživanja leži u činjenici da pri testiranju nisu uzeti u obzir čimbenici poput navike i godina pušenja, indeksa tjelesne mase i razine obrazovanja.

Još jedno ograničenje, kako navode sami autori, je činjenica da je uzorak žena koje ne čiste bio vrlo mali pa je moguće da se radi o “specifičnoj socioekonomskoj skupini”. Jednako tako je bio malen uzorak muškaraca koji rade kao spremači i moguće je da je njihovo izlaganje kemikalijama bilo općenito manje nego što je kod žena spremačica.

Poruka je ovog istraživanja, kako navodi jedan od autora, da nam kemijska sredstva za čišćenje dugoročno nanose veliku štetu zdravlju te da je ipak najčešće dovoljna krpa i voda.

Naš je zaključak da bi žene u čišćenje češće mogle uključiti muškarce i svakako upotrebljavati prirodnije preparate. Poruka je javnozdravstvenim vlastima da utječu na regulativu po kojoj bi sredstva za čišćenje trebala biti takva da se ne mogu lako udahnuti i da manje škode ljudskom zdravlju.

Izvor: American Thoracic Society. “Women who clean at home or work face increased lung function decline.” ScienceDaily.

www.sciencedaily.com/releases/2018/02/180216084912.htm (accessed February 18, 2018).

Autorica: Suzana Peša Vučković