Svijet zahvaća nova epidemija. Epidemija poroda koji se završavaju carskim rezom.

Carskim se rezom rađa sve više djece. Hrvatska također prati taj trend. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (posljednji dostupni su iz 2017. godine), postotak carskih rezova u ukupnom broju poroda popeo se na 24,9%, a na svjetskoj razini najviše je takvih poroda u Venezueli, Brazilu, Dominikanskoj Republici, Egiptu i Turskoj gdje već čine 50% svih poroda.

Zadnjih nekoliko godina stručna javnost upozorava da su porodi carskim rezom prešli prihvatljivu granicu. Omjer poroda operativnim zahvatom tzv. „carskim rezom“ i vaginalnih poroda sve je manje u korist vaginalnih, a da za to nema pravih medicinskih indikacija. Brojne su stručne skupine objavile u posljednjih pet godina pozive, mišljenja, stručne radove, smjernice kojima upozoravaju na prečestu uporabu carskih rezova pri porodima i sugeriraju načine na koje bi se trend zaustavio. Među njima je i FIGO, Međunarodna federacija ginekologa i opstetričara (FIGO)

Prema dosadašnjim stručnim analizama, čini se da su razlozi te epidemije kombinacija ova tri razloga:

  1. Poslovne politike bolnica, a posebno privatnih klinika, motivirane financijama (carski se rezovi bolje naplaćuju, dakle više se isplate liječniku i bolnici)
  2. Trend među majkama radi želje da „bezbolno“ rode
  3. Pravni razlozi – rodilje prije operacije potpisuju izjavu kojom preuzimaju odgovornost za ishod

Rizici

Carski rez može biti nužan u slučaju intervencije kojom se spašava život i majci i bebi, ali njegovo pretjerano korištenje bez potrebe prilično je zabrinjavajuće. U bespućima interneta uz samo malo truda može se naći puno tekstova u kojima se nabrajaju mogući rizici carskog reza za majku i bebu. Za majku to je veća opasnost od smrtnog ishoda, veći rizici infekcija maternice, postoperativni oporavak, veći rizik od postporođajne depresije, gubitak ili potpuno neimanje mlijeka, rizik od kasnije neplodnosti i izvanmaterične trudnoće i brojni drugi rizici.

Bebe koje su rođene carskim rezom na zahtjev izložene su brojnim rizicima i nepotrebnim intervencijama. To su: promjene u imunološkom sustavu i crijevnoj flori, problemi s disanjem, veća potreba za intenzivnom njegom, gubitak placentarne transfuzije kad krv i hranjive tvari prelaze od posteljice do bebe dok pulsira pupčana vrpca.

Sva dosadašnja istraživanja ovog fenomena dovela su do jednakog zaključka: povećani broj poroda završenih carskim rezom nije doveo niti do smanjenja maternalnih niti perinatalnih smrti, što znači da carski rezovi bez medicinskih indikacija općenito ne donose nikakvu dobrobit ni za majke ni za djecu, a istovremeno donose brojne rizike. Posebno se uvećavaju rizici za majke starije od 35 godina.  

Utjecaj na kognitivni razvoj djeteta

Ovdje ćemo se posebno osvrnuti na mogućnost da carski rezovi izravno i neizravno utječu na kognitivni razvoj djeteta. Već je ranije znanstveno utvrđeno da postoji neizravna veza između carskog reza i neželjenih posljedica po zdravlje djeteta, poput dijabetesa tip 1, alergija, pretilosti, astme. Posljedice za zdravlje djeteta ostavlja i duži oporavak majke te manja stopa dojenja. No posebno je zanimljivo da na zdravlje i kognitivni razvoj izravni negativni utjecaj ima carski rez na način da se takvim porodom dogodi poremećaj u funkcioniranju crijevnog mikrobioma (flore koja nastanjuje crijeva) djeteta. Ovaj je poremećaj dugotrajan.

Za razliku od vaginalno rođenih beba čija se crijeva koloniziraju prolaskom kroz porodni kanal, crijeva beba rođenih carskim rezom koloniziraju se mikrobima kontaktom s majčinom kožom i bolničkim površinama. Posljedica toga su dugotrajne razlike u mikrobiomu u ovisnosti od načina poroda, a te su razlike u medicinskoj literaturi praćene sve do osme godine djeteta. Djeca rođena carskim rezom imaju manje „dobrih“ bakterija poput Bacteroides i Bifidobacterium, a više Clostridium sp. bakterija u odnosu na djecu rođenu vaginalnim putem. 

Nedavno otkriven kemijski signal kojeg crijevni mikrobiom šalje središnjem živčanom sustavu, utječući tako na memoriju, motivaciju, raspoloženje i reakciju na stres, otvara pitanja o dugotrajnim učincima poremećenog crijevnog mikrobioma na kognitivni razvoj u vrlo osjetljivom životnom razdoblju djeteta kad mu se razvija mozak.

Iako se uzročna veza još treba dokazati, sve navodi na to da su izmijenjeni signali iz poremećenog mikrobioma okidač za više stope kognitivnih poremećaja, posebno onih iz autističnog spektra i hiperaktivnosti (ADHD), među djecom rođenom carskim rezom. U istraživanjima provedenima na životinjama već je puno dokaza o trajnim posljedicama poremećenog mikrobioma na kogniciju. Ta istraživanja pokazuju da glodavci kojima od rođenja nedostaju sve bakterije (tzv. germ-free životinje) imaju deficit pamćenja i odstupanja od normalnog ponašanja u usporedbi sa životinjama s normalnim crijevnim mikrobiomom. Zanimljivo, utvrđeno je da se to može popraviti kolonizacijom crijeva fekalnom transplantacijom, ali samo ukoliko se to učini u ranom stadiju života. Zaključak je da postoji kritično vremensko razdoblje unutar kojeg se može popraviti šteta učinjena mikrobiomu, no nakon toga šteta je trajna i nepopravljiva.

Autorica: Suzana Peša Vučković

http://www.roditelji.hr/

https://www.npr.org/sections/

https://www.thelancet.com/

sci-hub.se

https://www.nature.com/

https://www.thelancet.com/

https://www.voanews.com/

https://apps.who.int/

https://www.npr.org/

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/

https://www.vasezdravlje.com/

https://www.jutarnji.hr