Kome smetaju dadilje?

Želite otvoriti obrt za čuvanje djece? Udovoljavate svim uvjetima koje propisuje Zakon o dadiljama, čak ste  i više nego dovoljno kvalificirani npr. diplomirani ste pedagog ili magistra/ar ranog i predškolskog odgoja, imate potporu obitelji, prostor, prikupili ste novčana sredstva za opremanje prostora i poslovni je plan skoro gotov. No u njemu nešto bitno ne štima. Financije.

Opširnije“Kome smetaju dadilje?”

Put ka izlazu

Budućnost nam ne izgleda previše svijetla. Barem ne nama koji očekujemo više slobode, a ne sve manje. Globalni svijet u kojem ćemo svi biti jednaki robovi. Čak se usudim reći da niske plaće i visoki porezi nisu najgore što nam se sprema. Ono drugo je oduzimanje svake slobode da odlučujemo o sebi i svojoj djeci. Oduzimanje svakog integriteta. Kako drugačije možemo to nazvati ako budemo pod prisilom morali prihvatiti npr. otrove i GMO u hrani (sprema se biofortified food by Bayer/Monsanto), obavezne liječničke preglede, obavezne terapije prema utvrđenim protokolima, čipiranje (krenulo je u Švedskoj), obavezna cjepiva (protiv svega što nam vrla vlada odredi; prijedlog za obavezno cijepljenje odraslih je u EU parlamentu), elektroničku karticu na kojoj će biti SVI mogući naši podaci u svrhu potpune kontrole našeg zdravstvenog i financijskog stanja, kretanja, bilo kojih aktivnosti, cijelog života…

Opširnije“Put ka izlazu”

Kako (ne) odgojiti sebično dijete?

Kaže se da djecu najbolje odgajamo vlastitim primjerom. No, ako je tome uistinu tako, svaki naš čin svojevrsni je putokaz koji usmjerava i oblikuje dječju narav i ponašanje. Takva poduka ne razlikuje “velika” i “mala” djela; i naizgled nevažna sitnica ostavlja dubok trag u poimanju djetetovog odnosa prema društvu i okolini. Slijede tek dva “bezazlena” primjera, koji to zorno pokazuju. Vjerojatno smo im svjedočili, ukoliko ih već nismo i sami “režirali”.

Opširnije“Kako (ne) odgojiti sebično dijete?”

Slušajte potrebe svoga tijela

Kada su jednog poznatog vegetarijanca upitali što podrazumijeva pod dobrom prehranom, on je mudro odgovorio: „Izbjegavajte brzu hranu, staru hranu, previše hrane i premalo hrane. Međutim, izbjegavajte i kruta pravila. Ukoliko želite učiniti najviše za svoju prehranu, tada je trebate prilagoditi sebi. U tome vam mogu pomoći liječnici, primjerice, drevni sustav Ajurvede zagovara osobnu prehranu prema tjelesnim obilježjima, ali to možete učiniti i sami. Naime, vaše tijelo najbolje zna što mu treba. Naučite ga slušati. Ne postoji dobra ili loša hrana. Postoji hrana koja je dobra ili loša za vas.“ I tako, prijatelju, znaš li je li meso štakora dobra ili loša hrana za tebe?

Opširnije“Slušajte potrebe svoga tijela”

O poremećaju pažnje s hiperaktivnošću (ADHD)

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću, poznat i kao ADHD (od engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder), jedan je od najčešćih neurorazvojnih poremećaja dječje i adolescentne dobi. Ovaj poremećaj uključuje povećanu motoričku aktivnost djeteta, koja je praćena neadekvatno razvijenom i lako otklonjivom pažnjom te naglim, nepredvidljivim i impulzivnim reakcijama. Takvo je dijete u razredu nemirno, ometa druge u radu, ne može završiti ni najjednostavniji zadatak, nepažljivo je, uvijek je u nevolji, promjenjivog je raspoloženja, razdražljivo je, ne može održati prijateljstva i sl.

Opširnije“O poremećaju pažnje s hiperaktivnošću (ADHD)”