Razvoj govora u beba i male djece odvija se uglavnom po predvidivim fazama uz, naravno, individualne razlike od djeteta do djeteta, čak i unutar iste obitelji.

Stručnjaci navode da bi npr. dijete do 18 mjeseci u svom riječniku trebalo imati do dvadeset riječi, a do navršene 2 godine, čak i pedeset.

“U predškolskoj dobi razvoj djetetova govora se odvija osobito brzo: vokabular se popunjava stotinama i tisućama novih riječi, poboljšava se izgovor, rečenice postaju bolje oblikovane i bogatije.” Riječi su ovo Ilone Posokhove iz uvoda u priručniku logopedskih igara kojima se potiče pravilan izgovor pojedinih glasova. Slične se tvrdnje mogu naći svuda u stručnoj literaturi koja se bavi razvojem djeteta i njegova govora. Ovo je sigurno sve donedavno vrijedilo. No, vrijedi li i danas?

Vjerojatno i potpuno nezainteresiran promatrač danas može primijetiti da mala djeca imaju oskudan riječnik. Roditelji se uglavnom jako malo obraćaju svojoj djeci, a kad požele društvo prijatelja, recimo uz kavu, djecu “ušutkaju” dajući im u ruke neku od danas tako uobičajenih i općeprihvaćenih igračaka – mobilni tj. pametni telefon, tablet i slično. Utječe li to na razvoj njihovih mladih mozgova? Ograničava li im se uporabom tehnologije emocionalni razvoj? Usporava li im se razvoj govora?

Malo je istraživanja koja su dosad obradila ova pitanja, no i ta koja su nam na raspolaganju, nisu nimalo utješna. Naprotiv.

Istraživanje koje je predstavljeno na susretu pedijatara u San Franciscu u svibnju 2017. pokazalo je da vrijeme koje djeca u dobi između šest mjeseci i dvije godine provedu pred mobilnim telefonima ili tabletima proporcionalno utječe na zastoj u razvoju govora.

U istraživanju je sudjelovalo 894 djece, odnosno njihovih roditelja, koji su morali izvijestiti o vremenu koje njihovo djetešce provede pred nekim od tih zaslona. Razvoj govora ispitivane djece stručnjaci su procjenjivali check-listama. Utvrđeno je da do 18 mjeseci 20% djece provede u “igri” pametnim telefonom 28 minuta dnevno. Na svakih dodatnih pola sata rizik za zastoj u govoru povećava se za 49%.

Najnovije istraživanje iz Pakistana, a objavljeno u časopisu Journal of Depression and Anxiety u siječnju 2018., analizira na koje sve načine korištenje današnje tehnologije utječe na malu djecu.Kao jedan od negativnih utjecaja naveden je upravo loš utjecaj na razvoj govorne komunikacije. Ističe se, međutim, da istovremeno kod te djece nema zaostajanja u drugim oblicima komunikacije npr. gestama ili tijelom.

Tehnologija koju danas svi imamo u svojim domovima jednostavno je neizbježna, no nužno je educirati i informirati roditelje o posljedicama koje pretjerano izlaganje male djece, pogotovo u dobi do dvije godine, ima na njihov razvoj. Govor se uči isključivo u komunikaciji s drugima. Nikakva tehnologija ne može zamijeniti živi govor i interakciju s drugim bićem. Učenje govora mora biti prirodno. Osim toga, besplatno je: ne treba knjiga, skupa igračka, ne treba ni lutka koja govori. Potrebna je samo interakcija s odraslom osobom. Dok je beba jako mala, dovoljno je da odrasli govorom prati svoje radnje, koliko god mu to čudno izgledalo. Što je dijete starije, potrebno je više interakcije, pokazivanja prstom, postavljanje pitanja, brojanje, recitiranje brojalica, jednostavnih igara prstićima i pričanja ili čitanja priča.

Zato je hvale vrijedna svaka akcija kojom se roditelje osvješćuje o važnosti govorne komunikacije, zajedničkog čitanja i provođenja vremena u igri i drugim djeci prikladnim aktivnostima.

Autorica: Suzana Peša Vučković

http://www.aappublications.org/news/aapnewsmag/2017/05/04/PASScreenTime050417.full.pdf

https://www.omicsonline.org/open-access/the-impact-of-using-gadgets-on-children-2167-1044-1000296.pdf