Pitanjem nutritivne vrijednosti vegetarijanskih i veganskih obroka bavili su se i bave se brojni stručnjaci. Većina ih je suglasna kako vegetarijanski jelovnici mogu namiriti dnevne potrebe ljudskog tijela, no oni oprezniji smatraju kako postoji opasnost od manjka nekih esencijalnih aminokiselina  – lizina i metionina – i vitamina B 12.

Posebno je, međutim, pitanje: može li hrana biljnog podrijetla u potpunosti namiriti potrebe djeteta u razvoju? Odgovor je: ako se biljne namirnice uravnoteženo izabiru i slažu tijekom dana, tada one, u cjelini gledano, mogu namiriti dječje potrebe za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima, kao primjerice kalcijem, ističe dr. sc. Ignac Kulier (1936.-2016.), jedan od začetnika nutricionizma u Hrvatskoj, specijalist za dojenačku i dječju prehranu i pisac više knjiga o prehrani.

To je jedan od razloga, dodaje, zašto se na “vegetarijanskim stolovima” nalazi mnoštvo orašastih plodova i sjemenja. Ako pogledamo izvore bjelančevina, svakako je na prvom mjestu soja i sve njezine prerađevine: sojin odrezak, sojino mlijeko, sojin sir – tofu, fermentirani sojin sir – tempeh. Njihova nutritivna vrijednost je tolika, napominje Kulier, da mogu podmiriti potrebe za esencijalnim aminokiselinama kada se svakodnevno koriste u prehrani.

Najbolji dokaz su sojino, zobeno ili bademovo mlijeko koja, kod nepodnošljivosti laktoze u dojenčadi, mogu zamijeniti proizvode na osnovi kravljeg mlijeka uz uvjet da su im dodani vitamini. A ako se tome dodaju slanutak, sezam, riža te jaja za one vegetarijance koji ih jedu – ovolaktovegetarijanci, u građi bjelančevina ne bi trebalo biti teškoća s lizinom i metioninom.

Vegani, koji u prehrani uopće ne koriste proizvode životinjskog podrijetla, ipak trebaju biti na oprezu, zaključuje, da ne dođu u nestašicu s navedenim aminokiselinama. Na žalost, neki roditelji olako shvaćaju ta upozorenja pa ima i slučajeva, srećom malobrojnih, da su mali vegani pothranjeni.

Dr. Kulier navodi i primjer uravnoteženog vegetarijanskog dnevnog jelovnika: za zajutrak voćni jogurt, pecivo sa sezamom, lješnjaci ili orasi, te banana; za ručak juha od rajčice, prženi tofu, pečeni krumpir, raženi kruh, salata od graha, pita od jabuka; za večeru varivo od slanutka, kruh od cjelovitog brašna, palačinke sa sirom.

Tako postavljen jelovnik, premda se čini malokaloričnim, predstavlja dobru okrjepu, a nutritivno je usklađen te ukusan. Dakako, ima na pretek i maštovitijih jelovnika, primjerice s više povrća, koji također zadovoljavaju sve prehrambene zahtjeve djeteta u razvoju. Uz navedeni jelovnik, koji sadrži 91 gram proteina, 75 grama masti, 330 grama ugljikohidrata, 2500 kilokalorija energije, nije potrebno uzimati nikakve tzv. dodatke hrani, suplemente, jer osigurava sve nužne dnevne količine bjelančevina, vitamina i minerala, tvrdi dr. Ignac Kulier.

Autor: Goran Majetić