Glavna riječ u ovom pitanju iz naslova je “vjerovati”. Globalno zatopljenje je sustav vjerovanja sa svim obilježjima religije.

Pogledajte kako su nevjernici obezvrijeđeni. Pogledajte kako nam je rečeno da se moramo žrtvovati bogu globalnog zatopljenja; žrtvovati ljude kroz svoje nepriuštive račune za grijanje; žrtvovati našu zemlju vjetrenjačama i solarnim farmama; žrtvovati naše automobile i našu mobilnost.

Kako smo došli do ove točke u ovom navodno racionalnom dobu?

Odgovor, vjerujem, leži u povijesti samih ideja. U grubo, ali neizbježno, previše pojednostaviti stvari, argument je sljedeći:

Jedna od glavnih svrha religije jest objasniti naizgled slučajne događaje koji nam se javljaju kao pojedincu ili društvu.

Sumrak kršćanstva na Zapadu doveo je ili je bio uzrokovan porastom znanstvenog racionalizma. Potonje nam je dalo bolje objašnjenje za događaje u svijetu i održalo obećanje, kojeg je Laplace prihvatio 1813. godine, o potpunoj predvidljivosti, o razumijevanju svega na znanstveni način.

Tako je jedan svemogući Bog zamijenio drugog.

Uspjeh znanstvenog racionalizma stvorio je političke i društvene ideje koje ispunjavaju obećanje predvidljivosti i objašnjivosti koje znanost obećava u fizičkom svijetu.

Nažalost, od početka 20. stoljeća pojavile su se različite pukotine u oklopu znanstvenih racionalista. Matematičko istraživanje potaknuto rastom računalstva nedvojbeno je pokazalo da dijelovi svijeta i stvari u njemu nisu predvidljivi i izračunljivi bez beskonačnih računalnih resursa.

Bog Znanstvenog racionalizma nije svemoćan.

Ispostavilo se da je klima jedna od stvari, poput vremena, koje se u praksi ne mogu dugoročno predvidjeti. Drugi primjeri su društveni, financijski i politički fenomeni.

Trebalo bi tisuće riječi da se opravda posljednja tvrdnja, ali to je istina i istraživačima je poznata složenost problematike.

Bog je, naravno, ili svemoćan ili lažni Bog. Polumjere ne mogu postojati, a znanstveno područje koje ne može predvidjeti nema nikakvu vrijednost.

Vjerovati u klimatske promjene znači vjerovati u Boga Znanstvenog racionalizma. Prihvatiti nažalost, složenu ideju da su dijelovi našeg svijeta u konačnici i zauvijek nepredvidivi, značilo bi odustati od ovog Boga.


Većina ljudi, iako sposobna za duboku misao s vremena na vrijeme, živi život s nizom predodređenih heuristika koje koristi za pojednostavljenje stvari. Ideja da je znanost potpuno pouzdana i sposobna predvidjeti bilo što je jedna od tih heuristika. Ideja da to možda nije istina je iznimno teška stvar za objasniti.

Iako postoji neki element zavjere u strahu od globalnog zatopljenja, (znanstvenici su namjerno ignorirali dokaze da su njihova predviđanja bezvrijedna), globalno zatopljenje bilo je vrlo prikladno za one s vjerskom predispozicijom i sa strahom od kaosa. Nažalost, među njima su i političari i prinčevi. Ljudima koji su već skloni ideologiji, jednostavnim objašnjenjima za složene stvari, ideja globalnog zatopljenja vrlo je privlačna.

Dakle, dok se znanstvena osnova za vjerovanje u klimatske promjene raspada, vjerski  argument jača.

Odustajanje od tih ideja uzrokovat će puno psihološkog stresa vjernicima, pa će oni ustrajati na njima do posljednjeg trenutka.

U vrijeme pisanja ovog teksta, britanska premijerka na odlasku upravo je obvezala Veliku Britaniju na nula ugljika do 2050. godine, bez glasovanja ili bilo kakvog demokratskog nadzora, i to uz trošak od mnogo bilijuna funti.

To je bio vjerski čin.

Druge vjerske radnje u prošlosti dale su nam velike katedrale, Partenon i Angkor Wat. S druge strane, neke su nam dale inkviziciju i džihad u svom negativnom smislu. Ta odluka svakako spada u potonju kategoriju.

Siguran sam, dragi čitatelji, da se mnogi od vas duboko ne slažu s prethodnim idejama. Ako je tako, sve što tražim je da se pitate zašto. Jesu li moji argumenti gluposti? Ili je to nelagoda zbog problematiziranja vaših omiljenih ideja? Ako je ovo posljednje, ona je to religija, prijatelju.

Autor članka Andy Edmonds doktorirao je analizu vremenskih serija za Chaos 1996. godine. Iako nije klimatski znanstvenik, on je stručnjak za matematiku i tehnike na kojima se temelji modeliranje pojava kao što je klima.

Preveo: Domagoj Malović – Halapa

Izvor:
https://medium.com/